MUZEJ HERCEGOVINE: Veče posvećeno Aleksi Šantiću i znamenitim Mostarcima


Muzeju Hercegovine u Trebinju večeras je promovisana monografija „100 Šantićevih večeri poezije“ autora sveštenika Radivoja Krulja, koju prati i dokumentarna izložba novinara Zlatka Serdarevića „Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada Aleksa Šantić“.


Na trebinjskoj večeri posvećenoj Aleksi Šantiću, koju su priredili Gradski odbor SPKD „Prosvjeta“ Mostar i Muzej Hercegovine u Trebinju, predstavljena je i knjiga „Mostarski dragulji“ akademika Josipa Muselimovića.


Kroz dokumente, zapise i fotografije, monografija „100 Šantićevih večeri poezije“ donosi cjelokupan istorijat ove važne kulturne manifestacije koja nosi ime jednog od naših najvećih pjesnika.


Građa objedinjena u monografiji – kako je kazao njen autor sveštenik Radivoje Krulj - svjedoči da je ova pjesnička manifestacija jedna od naših najstarijih, da ima ozbiljnu tradiciju ali i neprekinut kontinuitet, uprkos nedaćama i golgotama našeg naroda u prošlom vijeku.


„Prorok naših golgota“, kako je Šantića nazvao ava Justin, išao je za svojim narodom i u tim nevremenima dijelio njegovu sudbinu.


„I zaista, manifestacija Šantiću u čast nije prekidana ni u Drugom svjetskom ratu, kada Odbor za izbjeglice u Beogradu organizuje Šantićevo veče, na kojoj je govorio i Justin Popović. Ni ovog rata nije prekidan taj kontinuitet - jer izbjegli Mostarci u Užicu uručuju Šantićevu nagradu Stevanu Raičkoviću. Gimnazija sa njegovim imenom ukida se u Mostaru, ali vaskrava u Nevesinju. I mi se danas /u Mostaru/ obnavljamo, kao što je obnovljen i Šantićev spomenik“, istakao je Krulj.


Dokumentarna izložba novinara i publiciste Zlatka Serdarevića „Šantićeve večeri poezije i Književna nagrada Aleksa Šantić“ predstavila je pregled svih dešavanja posvećenih Aleksi Šantiću, održanih za vrijeme pjesnikovog života i nakon njegove smrti – a čine je paneli sa faksimilima plakata, pozivnica, afiša, programa, novinskih članaka, fotografija i ostale građe.


Autor napominje da je još od 60-tih godina prošlog vijeka počeo da sakuplja građu o Šantiću po raznim arhivima u regionu, te da mu to nije predstavljalo nikakav teret jer ga je na pregalaštvo podsticala velika ljubav prema pjesniku.


Srećan je, dodaje, što je građa koju je decenijama sakupljao bila i osnova za monografiju o Šantićevim večerima poezije, koja, kako je ocijenio, ima izuzetan značaj za kulturu pamćenja.


„Mi smo se riješili predrasuda. Svaki društveni sistem je koristio Aleksu Šantića onoliko koliko mu je trebalo. I zastupao one pjesme koje su mu bile potrebne. Konačno je otac Radivoje Krulj skinuo veo sa kompletnog njegovog opusa. I ne samo to – nego je uspio da nađe i sve one programe koji su bili posvećeni Aleksi Šantiću a nisu se zvali Večerima poezije. Sad je sve stavljeno na jedno mjesto i zato je ova knjiga – knjiga istine“, istakao je Dizdarević.


Dodaje da je Šantić i danas izuzetno važan za Mostar i da će upravo odnos rodnog grada prema ovom pjesniku pokazati - kuda Mostar ide.


„Koliko budemo cijenili Šantića – toliko će i Mostar biti multinacionalni i multireligijski grad. Kao što je nekad bio - grad za sve“, istakao je Serdarević.


U svojoj knjizi „Mostarski dragulji“ akademik Josip Muselimović predstavio je biografije poznatih Mostaraca i Mostarki - književnika, muzičara, sportista, glumaca i likovnih umjetnika porijeklom iz ovog hercegovačkog grada.


Knjigom je, kaže autor, želio sačuvati sjećanje na znamenite Mostarce koji su u istoriji grada ostavili dubok i upečatljiv trag, a selekcijom – koja je, kako ističe, i najveći problem za autore ovakvih publikacija – među koricama knjige našlo se 25 imena.


„Motiv za pisanje ove knjige dogodio se sasvim slučajno – jedne prilike vidio sam Muhameda Mujića kako čisti svoje dvorište i kako pored njega prolaze ljudi, a da ga niko ne pozdravlja niti ga išta pita. Moj utisak je bio da niko ne zna – ko je taj slavni, najbolji fudbaler kojeg je BiH imala. Shvatio sam da smo mi narod koji brzo zaboravlja svoje velikane“, napomenuo je Muselimović.


RT

Loading ...

ANKETA

Da li ste zadovoljni novom autobuskom stanicom?