Veselin Dutina: Agrarni fond Trebinje je za godinu i po pomogao preko 500 poljoprivrednika


Veselin Dutina: Agrarni fond Trebinje je za godinu i po pomogao preko 500 poljoprivrednika


Poljoprivrednim proizvođačima besplatno je obrađivano zapušteno zemljište, dobijali su subvencije za električnu energiju, mini-grantove, sadnice i niz drugih privilegija. Direktno i indirektno u razvoj poljoprivrede lokalna zajednica preko Agrarnog fonda je uložila oko 900.000 KM, otkrio nam je Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje.


Agrarni fond je za godinu i po postojanja samo putem javnih poziva podijelio poljoprivrednicima preko 350.000 KM. Riječ je o različitim vrstama podrške - nabavci sadnog i sjemenskog materijala, obrađivanju zemlje, sanaciji objekata za držanje stoke.


"Naš osnovni cilj je razvoj poljoprivrede u Trebinju i pomoć malim poljoprivrednim proizvođačima kako bi uozbiljili svoju proizvodnju. Tokom prošle i ove godine Agrarni fond je realizovao 12  javnih poziva kojima smo nudili pomoć poljoprivrednicima. U zavisnosti od toga koliko su se pokazali uspješnim, neki su zadržani i ponovljeni, a od nekih se nakon prve godine odustalo", objašnjava Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda.


Pomoć Agrarnog fonda stigla je i do Ljeposave Ratković. Ona je među 50 korisnika koji su podijelili 60.000 KM namijenjenih za popravku starih oronulih objekata za držanje stoke na selu. To je posljedni program koji je realizovao trebinjski Agrarni fond, koji je osnovan sredinom marta prošle godine.


Proizveli su 20.000 sadnica paprike i paradajza i 22 korisnika su dobila tu pomoć


"Dobila sam građevinski materijal za obnovu štale u vrijednosti od  1.000 KM. Moja porodica i ja se bavimo stočarstvom, imamo deset muznih krava. Ranije smo preko Agrarnog fonda dobili i muzilicu, sve besplatno. Mi poljoprivrednici nismo navikli da nas neko pita šta nam treba, ovo je prvi put da se neko interesuje", priča Ljeposava.


Subvencije za električnu energiju, mini-grantovi  


Jedan od programa koji je već dva puta ponovljen i koji se pokazao uspješnim je pomoć udruženjima korisnika voda. Četrnaest udruženja na području Trebinja upravljaju mini-sistemima za navodnjavanje. Njima je Agrarni fond subvencionisao račune za elektičnu energiju, prošle godine sa 30, ove godine sa 40 odsto ukupnog iznosa. 


"Imali smo i poziv za dodjelu mini-grantova, kroz koji smo u 2017. i 2018. podijelili  83.000 KM i tu pomoć je dobilo 75 korisnika. Javljaju nam se i ljudi sa raznim zahtjevima, za isplatu šteta koje su imali uslijed vremenskih nepogoda ili napada divljih životinja. Kroz taj javni poziv za individualne poljoprivredne proizvođače pomogli smo 30-ak ljudi. Na početku godine smo proizveli 20.000 sadnica paprike i paradajza i 22 korisnika su dobila tu pomoć. To su bile veće količine rasada, od 200 do 500 strukova", nabraja Dutina.


U Trebinju su se ozbiljno potrudili da motivišu ljude da se bave poljoprivredom, tako pojedini programi djeluju i više nego primamljivo. Za godinu i po, obradili su oko 50 hektara zapuštenog zemljišta i priveli ga kulturi. Potrebno je da korisnik podnese zahtjev za obradu zemljišta, nakon što mu Agrarni fond to uradi besplatno, poljoprivrednik dobija i sadni materijal. Jedini zadatak korisnika jeste da to zemljište obrađuje narednih pet godina.


"Prve godine smo obradili zapušteno zemljište za 24, a ove godine za preko 60 poljoprivrednika. Prošle godine smo plaćali uslugu oranja firmama koje imaju registrovanu poljoprivrednu mehanizaciju, ove godine smo nabavili sopstveni traktor velike snage sa 13 priključaka tako da sada to sami radimo", kaže naš sagovornik. 


Ove godine su obradili zemljište za preko 60 poljoprivrednika


Pomoć nije zaobišla ni pčelare, i to početnike, koji nemaju više od pet pčelinjih društava. Njih četrdeset je dobilo po pet pčelarskih paketa.   


Registrovano poljoprivredno gazdinstvo uslov za pomoć


Uslov za pomoć Agrarnog fonda je da poljoprivredna gazdinstva budu registrovana, kao komercijalna ili nekomercijalna, nije bitno.


"To smo tražli kako bismo motivisali ljude da registruju svoja gazdinstva, to je i uslov za dobijanje podsticaja resornog ministarstva, ali i za dodjelu regresiranog goriva koje se dva puta godišnje dijeli, za jesenju i proljetnju sadnju", objašnjava Dutina.


U odnosu na 2016. godinu, za više od 50 odsto povećan je broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava. Prema posljednjim podacima Agrarnog fonda u Trebinju postoji 460 poljoprivrednih gazdinstava, no taj broj će do kraja godine sigurno biti veći, jer se registracija svake godine obnavlja a neki to još nisu učinili.


Cilj pomoći manjim poljoprivrednim proizvođačima i porodicama


Agrarni fond sa radom je počeo 15. marta 2017. godine. Osnovna ideja je pomoći malim poljoprivrednim proizvođačima da unaprijede svoju proizvodnju. Nakon obavljenih preko dvije i po hiljade razgovora sa poljoprivrednicima krenulo se sa osmišljavanjem strategije budućeg djelovananja, koja se uglavom svodi na  programe podrške  porodicama koje se bave poljoprivredom, intezivno ili dopunski.


"U svakom našem pozivu stoji klauzula ugovora da poljoprivredni proizvođači opremu koju su dobili ne smiju otuđiti pet godina te da su dužni dozvoliti komisiji uvid da li se ona nalazi na imanju. Ukoliko utvrdimo nepravilnosti korisnik gubi pravo na pomoć Agrarnog fonda narednih pet godina. Do sada je bio samo jedan takav slučaj", kaže Dutina.


Za proizvođače organizovan otkup voća i povrća 


Trebinje je jedna od rijetkih, ako ne i jedina, lokaklna zajednica koja je poljoprivrednim proizvođačima pokušala da pomogne da  nađu kupce za svoje proizvode. Posrednik je Agrarni fond.


"Mi radimo ono što su nekad radile zadruge samo na savremeniji i moderniji način. Proizvođačima otkupljujemo robu po realnoj tržišnoj cijeni, a proizvode dalje plasiramo trgovačkim lancima, restoranima i hotelima. Otkupimo onoliko koliko se realno može prodati. Ugovori o otkupu su potpisani sa 20 poljoprivrednih proizvođača", kaže Dutina


Planirano je da Agrarni fond ove godine kupi oko 60 tona povrća i sitnog voća od poljoprivrednika. Riječ je o paprici, krastavcima, paradajzu, luku i krompiru. Značajan broj vlasnika hotela i restorana su podržali ovu ideju i pokazali spremnost da proizvode kupe po nešto većoj cijeni kako bi bili sigurni da su kupili domaći proizvod i tako podržali neku trebinjsku porodicu.


 


Podijeljen je sadni i sjemenski materijal


"Ovo je pilot projekat, ništa slično nije pokrenuto u Republici Srpskoj. Nadam se da ćemo biti primjer i drugim opštinama i gradovima", objašnjava naš sagovornik.


Prvi korak ka organizovanom otkupu proizvoda je bio gradnja 4 mini-hladnjače u ruralnim područjima. Ukoliko se voće i povrće ne proda odmah skladišti se u hladnjače a u Agrarnom fondu kažu da su izašli u susret i nekolicini individualnih proizvođača da tu čuvaju svoje proizvode uz minimalnu naknadu, ukoliko postoji slobodnog mjesta u hladnjačama.


Što direktno što indirektno u razvoj poljoprivrede uloženo oko 900.000 KM


Osim direktne pomoći proizvođačima, Agrarni fond je u razvoj poljoprivrede grada Trebinja ulagao i kroz stvaranje boljih uslova za razvoj ove grane privrede.


"Imali smo kapitalna ulagadja od 310.000 KM, 170.000 za traktor i 140.000 KM za hladnjače. Sve kad se sabere do sada je u razvoj poljoprivrede, što kroz direktnu pomoć poljoprivrednicima, što kroz kupovinu traktora i gradnju hladnjača, te kroz Hercegovačku kuću uloženo između 850.000 i 900.000 KM", ističe Dutina. 


Pored novca iz budžeta grada imaju i vlastite prihode


Agrarni fond se finansira iz budžeta grada Trebinja. Dio novca koji se ulaže u poljoprivredu i sami obezbijede.


"To su prihodi ostvareni kroz Hercegovačku kuću, jedinstveni prodajni objekat u kome se mogu naći  isključivo domaći proizvodi iz Hercegovine. Imali smo prihod koji je u ovoj godini veći od 210.000 KM. Od tih sredstava oko 180.000 je uplaćeno poljoprivrednicima za otkupljenu robu. Nešto zaradimo i kroz obradu zemlje, hladnjače, a u narednom periodu tu će biti i rasadnik mediteranskog bilja", zaključio je Dutina. 


agroklub.ba/Marija Manojlović

Loading ...

ANKETA

Da li ste zadovoljni novom autobuskom stanicom?