POČINJU DIREKTNI PREGOVORI REPUBLIKE SRPSKE I HRVATSKE O RITE „GACKO“


POČINJU DIREKTNI PREGOVORI REPUBLIKE SRPSKE I HRVATSKE O RITE „GACKO“


Neozbiljnost Bosne i Hercegovine ovih dana ponovo se pokazuje na djelima. Savjet ministara BiH nije formirao tim za pregovore čime bi se eventualno mogao izbjeći arbitražni spor težak 100 miliona KM između „Hrvatske ekektroprivrede“ i Rudnika i Termoelektrane “Gacko”. Dragocjeno vrijeme je izgubljeno i sada će Republike Srpske pokušati direktno da pregovara sa hrvatskom stranom, saznaje portal CAPITAL.


Sastanak predstavnika Pravobranilaštva BiH i Ministarstva industrije energetike i rudarstva RS održan je prije sedam dana i tada  je dogovoreno da rukovodstvo Elektroprivrede RS stupi u kontakt sa resornim hrvatskim ministarstvom, a ukoliko ne bude postignut dogovor, Hrvatska pokreće arbitražu. Milionski ceh, ako Hrvati budu imali dovoljno jake dokaze, platiće Republika Srpska.


„Vidjećemo šta će uraditi rukovodstvo EP RS. Ako to ne uspiju, slijedi arbitraža. Nemam informacije šta je urađeno. Izbor sudije, advokatske kuće i sve ostalo prepušteno je Republici Srpskoj. Ukoliko dobije ili izgubi spor, troškove će snositi RS“, kazao je za CAPITAL pravobranilac BiH Mlađan Mandić.


U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS danas nisu odgovorili na pitanja novinara CAPITAL-a o procjenama ishoda ovog spora, kao i o argumentima koje će Republika Srpska iznijeti tokom pregovora. Takođe, na pozive nisu odgovarali ni ministar Petar Đokić ni direktor „Elektroprivrede RS“ Željko Kovačević.


Pregovarački rok ističe sutra


Četiri dragocjena mjeseca izgubljena su u pokušajima da se formira tim za predarbitražne pregovore. Savjet ministara BiH odluku o formiranju tima donio je još 26. septembra prošle godine, ali žurbe oko formiranja istog nije bilo.


Ministarstvo za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH bilo je dužno da dostavi prijedlog eksperata koji će činiti tim, što je i učinjeno, ali ovu tačku dnevnog reda Savjet ministara BiH nikada nije imao u vidu.


Prvi tromjesečni rok u kojem je trebalo da bude postignut dogovor oko potraživanja HEP-a od RiTE “Gacko” istekao 23. avgusta, a Pravobranilaštvo BiH je, na prijedlog RiTE, od Hrvata zatražilo produženje. Hrvatska strana još dva puta pristala je da produži rok i to do 1. decembra prošle godine i posljednji put do 1. februara ove. To praktično znači da pregovarački rok ističe sutra.


Hrvatska traži, RS prijeti


U Pravobranilaštvu su ranije istakli da Hrvatska nema ni najmanju pravnu šansu da dobije ovaj spor. Riječ je, navode, o potpuno istoj situaciji kao kada je Slovenija tužila Rudnik i Termoelektranu „Ugljevik“, jer su i Slovenci ulagali na potpuno isti način.


Arbitražni spor koji je „Elektrogospodarstvo Slovenije“ pokrenulo protiv Bosne i Hercegovine, tražeći nadoknadu od 1,36 milijardi KM za prijeratna ulaganja u Rudnik i Termoelektranu „Ugljevik“, priveden je kraju u Hagu. U timu BiH i Republike Srpske ubijeđeni su u povoljan ishod, a presuda se očekuje krajem godine.


„U ‘Gacko’ je, inače, ulagano osamdesetih godina, kada se gradila Termoelektrana. Prije rata je postojao Fond za nerazvijene i Kosovo, Crna Gora i BiH su spadali u tu kategoriju. Sad su se odjednom i u Hrvatskoj sjetili da traže 100 miliona“, kazali su ranije u Pravobranilaštvu.


HEP godinama traži način da mu se isplate prijeratna ulaganja, procijenjena na 400 miliona nekadašnjih njemačkih maraka. Pozivao se na samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji iz 1986. godine, prema kojem je imao trećinu vlasništva u RiTE „Gacko“.


U zahtjevu za mirno poravnanje koji je uputio institucijama BiH u maju prošle godine, HEP traži poravnanje za uložena sredstva, odnosno nadoknadu od oko 100 miliona evra, na osnovu neisporučene električne energije. Ukoliko se poravnanju ne pristupi dobrovoljno, najavili su međunarodnu arbitražu.


Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić rekao je ranije da je HEP o ovom pitanju obavijestio Vladu RS.


“Oni potražuju određena finansijska sredstva od onoga što su investirali u sektor energetike od prije početka rata u BiH. Sredstva koja oni potražuju otprilike su u vrijednosti pet teravata električne energije”, rekao je Đokić i podvukao da RS može isto da uradi po pitanju Hidroelektrane Dubrovnik.


Hidroelektrana Dubrovnik napravljena je kao dio sistema tri hidroelektrane, uz HE Trebinje 1 i HE Trebinje na Trebišnjici u BiH. HE Dubrovnik se danas nalazi na području Hrvatske, ali akumulacioni potencijali su u jezeru Bileća i dio infrastrukture nalazi se na teritoriji RS.


CAPITAL: Žana Gauk