TREBINJSKI SLOW FOOD BRENDIRA HERCEGOVAČKE PROIZVODE


TREBINJSKI SLOW FOOD BRENDIRA HERCEGOVAČKE PROIZVODE


PARADAJZ „JABUČAR“ I BORANIJA „ROGA“ SAČUVANI OD ZABORAVA


Međunarodni pokret za tradiciju uzgoja hrane - Slow Food prihvatio je trebinjski paradajz -  „jabučar“ i zelenu boraniju - „rogu“ na listu zaštićenih proizvoda koji treba da se sertifikuju kao zdrava i autohtona tradicionalna hrana trebinjskog kraja.


Gordana Radovanović, lider trebinjske i hercegovačke podružnice Slow Fooda, kaže da je u pitanju nastavak ranijeg projekta ovoga pokreta koji je započet još sa zaštitom čuvenog graha „poljaka“, sira i kajmaka iz mijeha, hercegovačkog meda, kukuruza „šećerca“ i hercegovačke suve smokve.


„Stalna i najvažnija aktivnost Pokreta i jeste identifikovanje i očuvanje lokalnog biodivirziteta hrane, jer se u prirodi sve promijenilo vremenom, a puno toga je štetno uticalo na lokalne proizvode i na sam njihov kvalitet, pa se Slow Food okrenuo zaštiti i ponovnom uspostavljanju proizvodnje starih, dobrih sorti iz različitih podneblja“, kaže Radovanović, ističući da stare sorte koje su očuvane i koje treba zaštititi imaju prednost zato što zahtijevaju ili nikakvu ili minimalnu zaštitu.


Trebinjski Slow Food je u tom kontekstu, sarađujući sa resornim ministarstvom, iznašao način da, pored ranije zaštićenih proizvoda, sertifikuju kao zdravu hranu i paradajz jabučar i boraniju rogu, za koje se zna da njihova sjemena postoje na trebinjskim terenima najmanje oko 200 godina.


Proizvođač boranije roge Olga Vidačić iz Trebinja je potvrdila da je otac njene svekrve koji je rođen 1912. godine pričao da je to sjeme naslijedio od svojih roditelja i da, koliko je njemu poznato, potiče još iz starina.


„Tako je i sa paradajzom „jabučarem“ za koji se zna da se od davnina uzgaja u trebinjskom prigradskom naselju Police, a ono što je poznato jeste da su ovi proizvodi mnogo ukusniji od onih, kako ih nazivaju, plastičnih poljoprivrednih kultura, dok nije tajna ni to da se na trebinjskoj pijaci „jabučar“ i „roga“ u sezoni prvi prvi prodaju i to uglavnom zahvaljujući kupcima iz Dubrovnika i Herceg Novog“, dodaje Radovanović.


Kaže da će novi proizvođači starih kultura dobiti jednu veliku šansu da svoje proizvode prodaju, pa čak i u većem  obimu proizvodnje, ukoliko budu valjano sertifikovani, jer i sada stanovništvo pograničnih krajeva Trebinja znaju za njihov kvalitet.


S tim u vezi se razvija i eno – gastro turizam, što jetakođe jedan od kvalitetnijih načina valorizovanja, ne samo ovih, već i drugih trebinjskih prehrambenih proizvoda.


Radovanovićeva kaže da je Trebinje začelo tu priču i da se ona postepeno širi, ali da je bitno da mali proizvođači obnove proizvodnju autohtonih proizvoda i da im se obezbijede uslovi za primanje turista, u čemu je porodica Šišić iz Popovog Polja pokrenula ozbiljan projekat, dok se i trebinjski restorani sve više okreću autohtonim proizvodima pripremljenim na specifičan način...

Loading ...

ANKETA

Da li ste zadovoljni novom autobuskom stanicom?