MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RS ŽELI ZAUSTAVITI DEGRADACIJU ZEMLJIŠTA U SRPSKOJ


MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE RS ŽELI ZAUSTAVITI DEGRADACIJU ZEMLJIŠTA U SRPSKOJ 


HERCEGOVINA NE SMIJE POSTATI KAMENA PUSTINJA


Hercegovačka regija je jedno od izraženijih područja Republike Srpske po degradaciji zemljišta i u tome kontekstu do 2030. godine planirano je provesti niz mjera kako bi se postigao što veći stepen neutralnosti degradacije.


Ovo je glavni zaključak sa radionice Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske koji je na temu dostizanja neutralnosti degradacije cjelokupnog zemljišta u Bosni i Hercegovini organizovalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.


“Prema globalnim podacima Ujedinjenih nacija, najugroženija područja Republike Srpske su Semberija, Posavina i Hercegovina, što je nama itekako poznato, a što pokušavamo preciznije utvrditi na terenu, kako bismo iznašli i najbolje načine za provođenje adekvatnih mjera koje trebamo planirati do 2030. godine”, kazala je Marijana Kapović Solomun sa Šumarskog fakulteta Banjaluka.


Prof dr Mihajlo Marković sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci smatra da je, u kontekstu velike važnosti implementacije Konvencije UN za borbu protiv degradacije zemljišta, bitno povratiti sve ono zemljište koje je moguće ponovno pretvoriti u obradivo.


“Svakako da je potrebno zaustavljati gradnju na obradivim zemljištima, ali se to u Republici Srpskoj dešava samo u nekoliko velikih urbanih sredina, dok je mnogo veći problem kontaminacija biljaka različitim metodama, ali i naročito u Hercegovini izraženom erozijom izazvanom kišama ili požarima, gdje nastaju takozvane kamene pustinje – praktično neupotrebljive goleti i krš”, precizirao jer Marković.


Svetlana Lazić, viši stručni saradnik za uređenje poljoprivrednog zemljišta u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže da je degradacija generalno prisutan problem u cijeloj Republici Srpskoj, zbog čega je potrebno zajednički djelovati sa lokalnim zajednicama na rješavanju problema.


“Problem degradacije zemljišta je za veće gradove urbanizacija, što je karakteristično za Trebinje, ali je u Gacku, na primjer, najizraženiji problem prisustva termoelektrane, dok je generalno problem napuštanje posjeda, odnosno iseljavanje stanovništva i smanjenje obrade poljoprivrednog zemljišta koje zarasta i prelazi u neporduktivno poljoprivredno zemljište, a sve to je potrebno postupno rješavati”, kaže Lazićeva.


Ona dodaje da se jednaka pažnja mora obratiti i na negativne prirpdne pojave poput erozije tla, kao i degradacija izazvana radom čovjeka, što se pokušava suzbiti na drugi način.


U svemu ovome postoje intencije da se najprije moraju markirati ugrožena područja, načini djelovanja zaustavljanja degradacije i planiranje sredstava potrebnih da se riješe problem i to na način da se povuku i određena sredstva od predpristupnih fondova, ali ugrožena područja u tome smislu ne smiju biti manja od 20.000 hektara…


SARANSAK