PRESEDAN U BIH: Niko neće iz Krekova


PRESEDAN U BIH: Niko neće iz Krekova


Nešto manje od 15 kilometara od Nevesinja nalazi se selo Krekovi, a ono što ga razlikuje od većine u BiH je što stanovnici ne bježe u gradove, nego se čak kupuje povratna karta iz urbane sredine.


Mještani ovog brdskog kraja su vrijedni, pošteni i složni, kako samo kamenjarski krš može da oblikuje čovjeka.


Kako kažu, 90 domaćinstava i 450 stanovnika, a među njima stotinak školaraca, smještenih na južnom podnožju planine Crvanj zadovoljni su onim što imaju. I pored olakšavajućih okolnosti koje nudi život u gradu, toplo kućno ognjište ovdje, prijateljstvo među komšijama i poštovanje su puno važniji za ove domaćine. Tako je danas mještana više nego po popisu 1991. godine.


"Imamo sreće, one koje su se rodile ovdje većinom su se u njemu i udale, a ove što dovodimo u selo prihvatimo i gledamo kao najbliže", kazala je za "Nezavisne" Tatjana Lonlija, jedna od mještanki i majka troje djece.


Tatjana je imala priliku da ostane u Mostaru sa suprugom i djecom, gdje su bili jedno vrijeme poslije rata, ali rodno selo je, kažu, bilo puno bolji izbor.


Sukobe oko međe i zemlje komšije i rođaci u Krekovima nikad nisu imali, što je takođe rijetkost.


"U Krekovima se niko nikada nije tužio zbog zemlje, ne pamtim ni da se neko posvađao. Bude pokoja sitna čarka, ali to se riješi", kaže Tatjana.


Budući naraštaji će nastaviti ono što su njihovi roditelji počeli, a kako smo saznali kroz priču s mladima niko od tinejdžera ne želi da ode u grad, već svoju budućnost vide u Krekovima.


Seosko igralište su uz malu pomoć donacija sami napravili, selo od smeća sami čiste, a sada planiraju da od svojih sredstava obnove objekat u kojem se organizuju svadbe i druga veća okupljanja.


"Prije nekoliko dana sam aktivirala djecu, njih 30 se okupilo u roku od 20 minuta i sa mnom krenulo u čišćenje sela. Muškarci na jesen svi uzmu motorke i krenu u krčenje šiblja i drveća. Da ste nedavno došli kod nas pa da vidite - 50 traktora je u koloni išlo po pijesak da nasipaju put koji je propao. Nismo mi čekali da neko dođe pa da popravi", kaže Tatjana.


Dok su brižne majke sa strane posmatrale, na igralištu je tokom naše posjete bilo veselo, puno vike i smijeha, igrale se košarka i odbojka, vozila bicikla, pomagalo mlađim drugarima da zavežu pertle.


"Jako smo dobri prijatelji, pomažemo jedni drugima, radimo zadaće zajedno, a kada dođe lijepo vrijeme čitave dane provodimo na igralištu", kazala je jedna djevojčica na igralištu.


Bilo je i onih mališana koji kažu da ne bi živjeli ni u najbližem im Nevesinju pored svojih Krekova.


Momčilo Vukotić, predsjednik Skupštine opštine Nevesinje, kazao je kako je u posljednjih nekoliko godina urađeno desetak novih kuća. I njegovo rodno ognjište je tu.


"To je znak da selo ne da neće ostati pusto, nego da će nas iz godine u godinu biti sve više. Vodovod smo dobili prije dvije godine, urađene su i primarna i sekundarna mreža, sada čekamo da se završi još jedan bazen i da se pusti voda", govori Vukotić.


Glavni prihodi su od poljoprivrede, stočarstva i, naravno, proizvodnja nadaleko poznatog sira iz mjeha.


"Jedan dio mještana Krekova radi u Nevesinju, ali to je opet mali broj kada se pogleda kako je bilo prije rata", kaže Vukotić, dok dječja graja zaglušuje razgovor.


MJESTO USTANKA I STEĆAKA


Krekovi nisu poznati samo kao jedno od najživljih sela u BiH, nego i po tome što je baš u ovom selu izbila čuvena buna protiv otomanskog carstva. U Krekovima je zapucala prva Nevesinjska puška. Pored junaštva, Krekovi su važna destinacija i zbog činjenice da su najveće nalazište stećaka u BiH, zbog čega je ovaj lokalitet proglašen nacionalnim spomenikom. Nekropola Kalufi broji 462 stećka. Nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a.


NEZAVISNE