NAKON POLITIČKIH TRIBINA I BAKLJADA: NISMO ZNALI DA NAŠE PARE MOGU ONAKO LIJEPO DA SVIJETLE


NAKON POLITIČKIH TRIBINA I BAKLJADA: NISMO ZNALI DA NAŠE PARE MOGU ONAKO LIJEPO DA SVIJETLE


Puče top, prođe Bajram – kazale bi naše komšije Bošnjaci, pa i ova predizborna kampanja prođe u veličanstvenoj Završnoj tibini Saveza za promjene koga jedni zovu “krnjim”, a drugi “očiščenim” (kada se saberu svi otpadni dezerteri – bolji naziv je “očišćeni”), ali i vatrometnim spektaklom sa dosta manjim brojem ljudi na drugoj strani.


Nepomireni sa ovom činjenicom, koalicija okupljena oko SNSD-a zajedno sa “otpadnicima” Saveza koje neki nazivaju i “otpacima”, izdala je polovično tačno saopštenje u kome stoji da je “Trebinje kazalo svoje” na njihovoj centralnoj tribini, što je apsolutno tačno, a onda dodali onaj drugi, lažni dio, da ih nije bilo toliko i nekoliko uobičajenih fraza o “odlazećem gradonačelniku”, “čovjeku koji je izgubio kompas” (a vrlo dobro se orjentisao i među 4.000 svojih poklonika u Sportskoj dvorani “MIloš Mrdić”).


Elem, uobičajene fraze oko kojih se niko nije potrudio ni da ih obrazloži, odavno su izgubile svoju originalnost i ne bi bile vrijedne pomena, s obzirom na moje prisustvo i jednoj i drugoj manifestaciji, da mi jedan komšija preko bašte ne dobaci – Ovo ti je ko kad je Milo (svaka sličnost se isključuje i nije zlonamjerna i tendenciozna) našo ženu u sopstvenoj bračnoj postelji sa komšijom Ristom, pa ga ova koja mu je i ranije redovno darivala rogove, nemoćna da se odbrani odgovorila – Vjeruješ li ti Milo, moje milo, meni ili sopstvenim očima?


E sad će se, veli on, govoriti – Vjerujete li vi više nama ili sopstvenim očima?


Smijemo se mi u komšiluku tome evo već nekoliko dana i to bi ovih dana ostala glavna sprdalica, da mi Zoran ne saopšti novu dosjetku istog komšije.


-Nije ti to ništa, imo je on bolju. Onda kada je bila Centralana konvencija SNSD-a i kad smo mi iz Hrupjela odlično mogli vidjeti kako se u gradu prolamaju nebesa i crveni se horizont ko iz komunističkih pjesmica koje smo ko pioniri učili napamet.


To su, kažem mu ja, gorjele baklje na kraju, bio je zaista pravi spektakl, bez nekog prevelikog broja ljudi, ali spektakularno.


To sam mu i ja objasnio, kaže mi Zoran, da je to ko vatromet, da je to spektakl, a on me samo pogleda i reče – 


Ja… Ja… Eeee, da sam juče umro, ne bi danas znao da moje pare mogu ovako lijepo da svijetle.


Kažu da je svejedno da izgore u luli ili u furuni. Ma, bogami nije. Nek mi je doktor zabrani, počeću pušit ponovo, to je moj ćeif, a ono što dolje gore sirotinjske pare – to nije naš ćeif…


SARANSAK

Loading ...

ANKETA

Da li ste zadovoljni novom autobuskom stanicom?